SAŽETAK
Uvod: Prema podacima SZO, kardiovaskularne bolesti ostaju najčešći uzrok smrtnih slučajeva širom svijeta. Mada su tokom zadnje dvije decenije stope kardiovaskularnog mortaliteta opale u mnogim razvijenim zemljama, one su porasle zapanjujućom brzinom u zemljama sa niskim i srednjim nivoom prihoda.Pojam sekundarna prevencija odnosi se na sveukupnost mjera i načina liječenja koji se poduzimaju da se spriječi pojava kardiovaskularnih događaja u bolesnika koji već od ranije imaju dokazanu kardiovaskularnu bolest (koronarnu bolest, preživjeli su infarkt miokarda, imaju dokazane arterosklerotičke promjene perifernih arterija i sl.).
Sekundarna prevencija usmjerena je ka reduciranju broja utvrđenih slučajeva poremećaja zdravlja ili bolesti u stanovništvu (prevalencija) putem ranog otkrivanja bolesti u fazi kada se na ishod zdravlja može djelovati korištenjem tehnika nadzora faktora rizika i otkrivanje neprepoznatljivih poremećaja zdravlja u predsimptomskoj fazi bolesti.
Ciljevi istraživanja: 1. Ispitati znanje, stav i praksu pacijenata sa kardivaskularnim oboljenjima o kardiovaskularnim oboljenjima, 2. Izraditi model mjera sekundarne prevencije kardiovaskularnih oboljenja sa aspekta sestrinstva
Materijal i metode istraživanja: U radu će se koristiti podaci prikupljeni anketiranjem 100 hospitaliziranih pacijenata (50 žena različite životne dobi i 50 muškaraca različite životne dobi) na osnovu upitnika za ocjenu znanja, stavova i prakse u odnosu na kardiovaskularne bolesti. U retrospektivnoj studiji analizirat će se svi dobijeni odgovori iz upitnika za ocjenu znanja, stavova i prakse u odnosu na kardiovaskularne bolesti.
Anketnim istraživanjem biće ocjenjeno znanje, stav i praksa pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, a anketom će biti obuhvaćen podjednak broj muškaraca i žena različitih starosnih dobi.
Rezultati istraživanja: muškarci podložniji oboljevanju između 55 i 64 godine, a žene preko 65 godina; Kada su prehrambene navike u pitanju čak 63% ispitanika preskače jedan ili više obroka u toku dana, a 54% njih ima prvi obrok između 7 i 9 h i većinom su to porodični, radno aktivni ljudi i poljoprivrednici. Većina pacijenata zadnji obrok konzumira poslije 19h, a sve prethodno nas dovodi do zaključka da većina ispitanika ima nezdrave prehrambene navike.
Od ukupnog broja ispitanika, 81% žena i 70% muškaraca ne puši, iako je znatan broj njih nekada bilo ovisan o duvanu.
Zaključci: Strategija za čitavo stanovništvo bi trebala biti prestanak pušenja, povećanje tjelesne aktivnosti i zdrava prehrana. U mjerama bi trebalo istaći potrebu informisanja, educiranja i potsticanja stanovništva na prihvatanje zdravijeg načina života i mijenjanje štetnih navika za zdravlje. Razviti savjetovališta za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih oboljenja.
Ključne riječi: kardiovaskularne bolesti, sekundarna prevencija, stilovi života, strategije prevencije.
SUMMARY
Introduction: According to WHO, cardiovascular diseases remain the leading cause of deaths worldwide . Although during the last two decades, rates of cardiovascular mortality declined in many developed countries, they have risen with astonishing speed in countries with low and medium level income. Term secondary prevention refers to the totality of measures and ways of treatment being taken to prevent the occurrence of cardiovascular events in patients who already have established CVD (coronary heart disease, myocardial infarction survivors, have proven arteriosclerotic changes in peripheral arteries, etc.). Secondary prevention is aimed at reducing the number of identified cases of health disorders or diseases in the population (prevalence) through early detection of the disease at a stage when the health outcome may affect the use of control techniques of risk factors and detecting unrecognized health disorders in presymptomatic stage of the disease .
Research objectives: 1. To examine the knowledge, attitude and practice of patients with cardiovascular diseases, cardiovascular diseases, 2. Develop model measures of secondary prevention of cardiovascular disease in terms of nursing
Materials and methods: The paper will use data collected by surveying 100 hospitalized patients ( 50 women of various ages and 50 men of various ages ) on the basis of a questionnaire for the assessment of knowledge, attitudes and practices in relation to cardiovascular disease . In a retrospective study will analyze all responses obtained from the questionnaire for the assessment of knowledge, attitudes and practices in relation to cardiovascular disease.
This survey will be rated knowledge, attitude and practice of patients suffering from cardiovascular disease, a survey will be covered by an equal number of men and women of different ages .
Results: Men more likely to get between 55 and 64 years and women over 65 years ; When it comes to eating habits as much as 63 % of respondents skipped one or more meals during the day, and 54 % of them have the first meal between 7:09 h and the majority they are family, work active people and farmers . Most patients last meal consumed after 19h, and all previously leads us to the conclusion that most of the respondents have unhealthy eating habits .Of the total number of respondents, 81 % of women and 70 % of men do not smoke, although a considerable number of them used to be addicted to tobacco .
Conclusions: The strategy for the entire population should be smoking cessation, increased physical activity and a healthy diet . The measures should emphasize the need to inform, to educate the population and the momentum acceptance of healthier lifestyles and changing habits harmful to health. Develop counseling for secondary prevention of cardiovascular disease.
Keywords: cardiovascular diseases, secondary prevention, lifestyles, prevention strategies .
UVOD
Prema konceptu adaptacijske definicije zdravlja, zdrava osoba mora održavati zdrave navike kao što su: regularna tjelesna vježba, adekvatan odmor, usvajanje visokog nivoa lične higijene, koristiti balansiranu i zdravu ishranu, apstinirati od upotrebe alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, brinuti o ličnom mentalnom blagostanju kao i razvijati vještine za pozitivnu interakciju sa društvom.
Zdravstvenu zaštitu definišemo kao sistem društvenih, grupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti u cilju unapređenja zdravlja (promocija), sprečavanja bolesti (prevencija), ranog otkrivanja bolesti, blagovremenog liječenja i zdravstvene njege i rehabilitacije. Strategije prevencije bolesti se baziraju na patogenoj perspektivi i često uključuju identifikaciju faktora rizika za oboljenja i pokušaj redukcije ili elimininacije faktora rizika kod “ranjivih” grupa stanovnika. Cilj prevencije bolesti je redukcija bolesti, determinanti oboljenja i faktora rizika u nastanku oboljenja.
Mrazek i Haggerty su 1994. napravili didaktičku podjelu preventivnih intervencija prema vrsti i fokusu aktivnosti na: univerzalne intervencije koje ciljaju na cjelokupno stanovništvo, na selektivne intervencije koje ciljaju na pojedince ili podgrupe kod kojih je rizik razvijanja poremećaja znatno veći od prosjeka i indikovane intervencije koje ciljaju na visoko rizične skupine stanovništva koje imaju minimalne, ali vidljive simptome, koji nagovještavaju pojavu poremećaja.
Prema podacima SZO, kardiovaskularne bolesti ostaju najčešći uzrok smrtnih slučajeva širom svijeta. Mada su tokom zadnje dvije decenije stope kardiovaskularnog mortaliteta opale u mnogim razvijenim zemljama, one su porasle zapanjujućom brzinom u zemljama sa niskim i srednjim nivoom prihoda. Više od 17 miliona ljudi je podleglo kardiovaskularnim bolestima tokom 2008.godine. Svake godine bolesti srca su uzrok smrti većeg broja ljudi nego od malignih bolesti. Poslednjih godina raste rizik kod žena od kardiovaskularnih bolesti. Poznato je da se vaskularna oštećenja akumuliraju od adolescentnog doba, te su neophodni primarni preventivni napori od djetinjstva.
Sekundarna prevencija kardiovaskularnih oboljenja obuhvata promociju smanjenja rizika (prehrana, pušenje, tjelesna aktivnost), identifikaciju i liječenje bolesnih kao i onih s velikim rizikom obolijevanja, aktivnu kontrolu postojeće bolesti i odgovarajuću terapiju i rehabilitaciju kako bi se prevenirao ponovni kardiovaskularni ili cerebrovaskularni događaj. Tu je i optimalna kontrola hipertenzije i dijabetesa.
Pojam sekundarna prevencija odnosi se na sveukupnost mjera i načina liječenja koji se poduzimaju da se spriječi pojava kardiovaskularnih događaja u bolesnika koji već od ranije imaju dokazanu kardiovaskularnu bolest (koronarnu bolest, preživjeli su infarkt miokarda, imaju dokazane arterosklerotičke promjene perifernih arterija i sl.).
Sekundarna prevencija usmjerena je ka reduciranju broja utvrđenih slučajeva poremećaja zdravlja ili bolesti u stanovništvu (prevalencija) putem ranog otkrivanja bolesti u fazi kada se na ishod zdravlja može djelovati korištenjem tehnika nadzora faktora rizika i otkrivanje neprepoznatljivih poremećaja zdravlja u predsimptomskoj fazi bolesti.
Cilj rehabilitacije kardijalnih bolesnika je povratak privremeno izgubljene ili oslabljene sposobnosti za život i rad tj. izbjegavanje ili smanjenje invalidnosti i poboljšanje kvaliteta života. Program se bazira na opšte prihvaćenim stručnim i naučnim medicinskim činjenicama i dugogodišnjim međunarodnim iskustvima.
Oblik koji će se odabrati zavisi o: demografskim faktorima, socioekonomskoj strukturi, zakonskim propisima, obliku zdravstvenog osiguranja, nacionalnoj tradiciji. Kardijalna rehabilitacija mora biti sveobuhvatna, dugotrajna (doživotna) i u sebi uključivati elemente sekundarne prevencije: sprečavanje napredovanja bolesti, pojave komplikacija ili njihovo odgađanje, potaknuti aktivni pristup samog bolesnika prema rehabilitaciji, biti nedjeljiva od primarne prevencije, u sebi obuhvatati identifikaciju pojedinih rizičnih faktora i njihova intenziteta, utvrditi ukupni rizik i načiniti prognostičku evaluaciju te bolesniku pružiti najveću moguću podršku u borbi protiv svih individualnih rizičnih faktora. Zasniva se na multidisciplinarnom pristupu, tj .timskom radu različitih stručnjaka na čelu s kardiologom, koji osigurava da program rehabilitacije bude adekvatno proveden te da se bolesnik nauči da sam doživotno provodi mjere rehabilitacije i sekundarne prevencije.
CILJEVI ISTRAŽIVANJA
OPŠTI CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Ispitati znanje, stav i praksu pacijenata sa kardivaskularnim oboljenjima o kardiovaskularnim oboljenjima
Izraditi model mjera sekundarne prevencije kardiovaskularnih oboljenja sa aspekta sestrinstva
SPECIFIČNI CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Podići na viši nivo poznavanje i primjenu preventivnih mjera i postupaka vezanih za suzbijanje faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja i sprečavanje njihovog širenja
Razviti edukativan materijal prilagođen pacijentima i članovima porodice.
MATERIJAL I METODE
ISPITANICI
U radu će se koristiti podaci prikupljeni anketiranjem 100 hospitaliziranih pacijenata (50 žena različite životne dobi i 50 muškaraca različite životne dobi) na osnovu upitnika za ocjenu znanja, stavova i prakse u odnosu na kardiovaskularne bolesti.
METODE ISTRAŽIVANJA
U retrospektivnoj studiji analizirat će se svi dobijeni odgovori iz upitnika za ocjenu znanja, stavova i prakse u odnosu na kardiovaskularne bolesti.
Anketnim istraživanjem biće ocjenjeno znanje, stav i praksa pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, a anketom će biti obuhvaćen podjednak broj muškaraca i žena različitih starosnih dobi.
Također, za ispitivanje stavova pacijenata o aspektima kardiovaskularnih bolesti, anonimno će biti anketirano stotinu pacijenata (sa podjednakom zastupljenošću spolova), a koristiće se Likertovova skala za vrednovanje odgovora.
STATISTIČKE METODE
Dobiveni rezultati statistički će biti obrađeni u softverskom paketu Mikrosoft Excel, a u obradi podataka bit će korištene standardne metode deskriptivne statistike.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Na sljedećim grafikama prikazani su rezultati ankete provedene među hospitaliziranim pacijenatima Internog odeljenja KCUS, a u periodu od 1.05.2013. do 30.05. 2013. godine.
Istarživanjem su obuhvaćene životne i prehrambene navike kao i znanje, stav i praksa pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, te ću rezultate komentarisati.
Tabela 1. Distribucija ispitanika prema spolu
Starosna dob M Ž
ispod 34 god 2 3
od 35 do 44 god 6 0
od 45 do 54 god 7 10
od 55 do 64 god 22 7
preko 65 god 13 30
UKUPNO 50 50
Tabelom 1. zaključuje se da razlikuje kritična starosna dob muškaraca i žena, te da su muškarci podložniji oboljevanju između 55 i 64 godine, a žene preko 65 godina.
Dijagram 1. Bračni status ispitanika
Dijagram 2. Distribucija ispitanika prema zanimanju
Dijagram 3. Fizičke aktivnosti
Dijagram 4. Navike u ishrani
Dijagram 5. Navike za konzumiranje voća
Dijagram 6. Navike za konzumiranje povrća
Dijagram 7. Navike za konzumiranje ribe
Dijagram 8. Navike za konzumiranje vode
Dijagram 9. Učestalost konzumiranja alkoholnih proizvoda
Dijagram 10. Navike za konzumiranje kafe
Tabela 2. Navike ispitanica za snom
Žene Dobro Loše Promjenljivo
San 23 10 17
Poteškoće nema bolest vrijeme, stres
Dužina sna 5-9h 2-5h 3-8h
Tabela 3. Navike ispitanika za snom
Muškarci Dobro Loše Promjenljivo
San 31 10 9
Poteškoće nema bolest vrijeme, stres
Dužina sna 6-9h 1-5h 1-8h
Dijagram 11. Učestalost konzumiranja šećera kod muškaraca
Dijagram 12. Učestalost konzumiranja šećera kod žena
Dijagram 13. Hronična oboljenja kod žena
Dijagram 14. Hronična oboljenja kod muškaraca
Na pitanja o znanju:
Da prekomjerna težina udvostručuje mogućnost nastanka kardiovaskularnih bolesti?
Da povišen krvni pritisak može prouzrokovati moždano krvarenje?
Da masnoća iz mlijeka i mliječnih proizvoda može izazvati povećanje masnoća u krvi?
Da je potrebno svaki dan vježbati na zraku minimum 30 minuta i više?
Da su kardiovaskularne bolesti već dugo godina u vrhu liste oboljevanja u mnogim zemljama?
Ispitanici su odgovarali uglavnom pozitivno na sva pitanja te im je srednja vrijednost znanja:
Tabela 4. Znanje ispitanika o stilovima života
Žene Odg. Muškarci Odg.
Br. Pitanja Tačan odgovor Br. Pitanja Tačan odgovor
5 33 5 29
4 5 4 14
3 2 3 3
2 2 2 2
1 6 1 2
0 2 0 0
ukupno ispitanika 50 ukuno ispitanika 50
Srednja vrijednost znanja 4,02 Srednja vrijednost znanja 4,32
Što se tiče stava:
Da li je važnije da se čovjek osjeća zdravo ili da ima normalnu tjelesnu težinu, 76% žena i 70% muškaraca je odgovorilo da je važnije zdravlje nego težina.
Smatrate li da su ljudi koji po gradu džogiraju u majicama i trenerkama pomodari, 62% žena i 74% muškaraca su negativno odgovorili.
Vjerujete li da je tjelesna težina genetski predodređena i da se teško može korigovati, 60% žena i 46% muškaraca vjeruje da nije.
DISKUSIJA
Primarna i sekundarna prevencija KVB u bolesnika s potvrđenom i u osoba s visokim rizikom KVB: nepušenje, odabir zdrave hrane, tjelesna aktivnost, index tjelesne mase <25kg/m, krvni tlak > 140/90 mmHg za većinu (u rizičnim skupinama <130/80 mmHg), ukupni holesterol <5mmol/l za većinu (u rizičnim skupinama <4,5mmol/l), LDL 3mmol/l za većinu ( u rizičnim skupinama <2,5 mmol/l, regulacija glikemije u svih osoba s dijabetesom, primjena profilatičke medikamentne terapije. Cilj prevencije – smanjiti pojavu prve ili rekurentnih kliničkih komplikacija kao posljedice koronarne bolesti srca, bolesti perifernih arterija, ishemijskog moždanog udara, preranu smrt, invalidnost, promjenu životnih navika i rizika kardiovaskularnih faktora i u posebnim skupinama bolesnika razmotriti primjenu profilaktičke farmakoterapije KVB. Zašto ? KVB su glavni uzrok prijevremene smrti u većini populacije, važan uzrok invalidnosti i velikim dijelom doprinose rastu troškova zdrastvene zaštite. Intervencije medicinske sestre na kardiološkom odjelu uključuju stalnu edukaciju bolesnika o važnosti prepoznavanja ličnih faktora rizika na koje možemo uticati.
Anketa je provedena sa svrhom ispitivanja upućenosti populacije u važnost faktora rizika koji doprinose pojavi KVB. Ispitivanje je provedeno kod dvije skupine ljudi,onih koji su razvili simptome bolesti i oni koji imaju rizik razvijanja bolesti. Želimo ljude potaknuti na aktivniji odnos prema zdravlju, lični uticaj i da uvođenjem promjena mogu uveliko smanjiti rizik od pojave bolesti i osigurati sebi duži i kvalitetniji život.
Bolesti srca i krvnih žila čine vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u razvijenim zemljama te predstavljaju jedan od najvećih medicinskih problema savremenog svijeta. Poznati su nam faktori rizika za kardiovaskularne bolesti, takođe prema podacima SZO: živimo nezdravo, pušimo previše, nezdravo se hranimo, vježbamo malo ili nikako. Podaci ukazuju kako je neophodno potrebno intenzivirati akcije prevencije kardiovaskularnih bolesti na svim nivoima zdravstvene zaštite. 2004. godine donesene su evropske smjernice za prevenciju bolesti srca i krvnih žila. Ciljevi sekundarne prevencije su: smanjiti rizik nastanka teških oblika koronarne bolesti, smanjiti invalidnost i smrtnost, produžiti kvalitetno preživljavanje. S obzirom da smo u istraživanju došli do zaključaka da se veoma malo pažnje posvećuje tjelesnoj aktivnosti, da se konzumiraju prekomjerne količine alkohola i kafe, pije malo vode, preskaču obroci, a velika većina njih je dobro informisana o rizicima takvog načina života, jasni nam je pokazatelj da su te informacije još uvijek na nivou samo informacija u svijesti pacijenata, a ne znanje koje bi se primjenilo u životu. Većinu tih informacija su pacijenti saznali iz medija, a ne od stručnog, medicinskog osoblja, te za njih nemaju težinu koju bi imale da su im predstavljene u zdravstvenim ustanovama koje posjećuju u vidu edukativnog sadržaja i printanog materijala.
Strategija za čitavo stanovništvo bi trebala biti prestanak pušenja, povećanje tjelesne aktivnosti i zdrava prehrana. U mjerama bi trebalo istaći potrebu informisanja, educiranja i potsticanja stanovništva na prihvatanje zdravijeg načina života i mijenjanje štetnih navika za zdravlje. Svijetska zdravstvena organizacija naglašava da se uravnoteženim pristupom cijelokupnom stanovništvu može postići učinkovit nadzor nad epidemiologijom bolesti srca i krvnih žila. Preporuka svjetske zdravstvene organizacije jeste dobra saradnja zdravstvenih radnika na svim nivoima zdravstvene zaštite na sprječavanju i suzbijanju faktora rizika.
Budući da su medicinske sestre najbrojniji zdravstveni radnici na svim nivoima zdravstvene zaštite neophodno je ojačati ulogu medicinske sestre u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Ako znamo da se boljim razumijevanjem faktora rizika i njihovim otklanjanjem jedino postiže rezultat, da li smo vjerodostojan faktor u aktivnostima edukacije i zdravstvenog prosvjećivanja ako prema realnoj slici: puši oko 30% medicinskih sestara koje rade na kardiološkim odjelima, nezdravo se hrani većina medicinskih sestara (u smjenama,a to je svaki drugi dan glavno jelo su pizza ili ćevapi), manje od 20% ih se bavi nekom tjelesnom aktivnošću, one koje imaju hipertenziju neredovno uzimaju lijekove (kao da je sama činjenica što rade na kardiologiji zaštitni mehanizam). Realno je potrebno najprije provesti radikalne akcije u zdravstvenim ustanovama s ciljem očuvanja kardiovaskularnog zdravlja medicinskih sestara te osvještenu medicinsku sestru potstaći na aktivnu ulogu u provođenju mjera zdravstvene zaštite.
Na nivou PZZ medicinska sestra/tehničar je ključna u svim segmentima a posebno za prevenciju nastanka svih oboljenja pa tako i kardiovaskularnih, a njena uloga na ovom nivou je da proslijedi pravilne informacije i savjete o stilu života kroz 14 životnih navika. Medicinska sestra/tehničar u SZZ je važan faktor u informisanju pacijenata o načinu života, ishrane i pravilnog uzimanja terapije zbog već nastale bolesti a sve u cilju kvalitetijeg preživljavanja.
ZAKLJUČAK
S obzirom na veliki broj oboljelih od kardiovaskularnih oboljenja u Bosni i Hercegovini, jasno je da uloga PZZ u informisanju pacijenata o životnim navikama nije dovoljno razvijena što smo iz anketa i zaključili jer je većina ispitanika o tome informisana iz medija a ne od strane medicinskih sestara/tehničara, te bi na tom polju trebalo napraviti radionice za osoblje i opskrbiti ih kvalitetnim promotivnim materijalom koji bi dijelili pacijentima.
Medicinske sestre/tehničari u SZZ bi trebali puno više vremena da posvete edukaciji pacijenata, što ne znači da bi svi pacijenti, koji bi se pridržavali datih savjeta, ozdravili, ali svakako bi ih se manje vraćalo u bolinicu.
LITERATURA
Maton Anthea (1993). Human Biology and Health. Englewood Cliffs, New Jersey: Prentice Hall. ISBN 0-13-981176-1.
Mendis S., Puska P., Norrving B. (editors) (2011). Global Atlas on cardiovascular disease prevention and control.ISBN 978 92 4 156437 3.
United States (1999). „Chronic Disease Overview“. United States Government
Rainwater DL, McMahan CA, Malcom GT, et al. (Mar 1999). „Lipid and apolipoprotein predictors of atherosclerosis in youth: apolipoprotein concentrations do not materially improve prediction of arterial lesions in PDAY subjects. The PDAY Research Group“. Arterioscler Thromb Vasc Biol. 19 (3): 753–61. DOI:10.1161/01.ATV.19.3.753. PMID 10073983.
A. Pilav. Menadžment hipertenzije na nivou zajednice, Magistarski rad. Sarajevo 2005.
Hobbs FDR. Cardivascular disease:different strategies for primary and secondary prevention. Heart.2004;90(10):1217-1223.
Lowther M, Mordue A. Primary prevention of Cardiovascular Disease in Scotland.Edinburgh: Health Scotland, 2006.
Greten H. Letter to the editor. Principles of prevention of cardiovascular disease. European Heart Jornal 2004;25(5):446.