SAŽETAK
Uvod: Sindrom obstruktivne apneje za vrijeme spavanja (OSAS) se javlja u otprilike 5% do 15% stanovništva. Povezan je sa povećanim rizikom za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma. Zlatni standard za dijagnozu OSAS je polisomnografija. Većina štetnog učinka OSAS na kardiovaskularni sistem je reverzibilno uz liječenje.
Ciljevi istraživanja: Procijenti zastupljenost kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma kod pacijenata sa OSAS te korelacija težine sleep apneje sa učestalošću komorbiditeta.
Materijal i metode istraživanja: Provedeno je retrospektivno istraživanje u Klinici za plućne bolesti UKC-a Tuzla u periodu od 01 januara do 30 juna 2012. Pacijentima su urađene laboratorijske pretrage, monitoring krvnog pritiska, EKG, BMI, Epworth skala pospanosti i polisomnografija.
Prema rezultatima polisomnografije, pacijenti su podijeljeni u tri podskupine prema težini OSAS: blagi (AHI 5-15), umjereni (AHI 15-30) i teški (AHI> 30).
Rezultati: U istraživanje je uključeno 49 pacijenata: muškaraca 40 (81,6%) i žena 9 (18,4%). Najveća zastupljenost 24 (49%) je bila u dobi od 50-59 god. Sa blagim poremećajem OSAS bilo je 8 (16,3%), sa umjerenim 29(59,2%) i sa teškim 12(24,5%). U 25(51%) zabilježena je hipertenzija, u 10(20%) diabetes mellitus, u 19(38,8%) dislipidemija u 22(44,9%) pacijenata metabolički sindrom.
Zaključci: Dokazali smo povezanost između stadija OSAS i zastupljenosti komorbiditeta i zaključili da na ovu bolest treba misliti u svih adipoznih bolesnika, koji hrču u snu, danju pospani, koji imaju jednu od nabrojenih kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti. Rano prepoznavanje i adekvatno liječenje će značajno smanjiti kardiovaskularni morbiditet i mortalitet.
Ključne rijeći: OSAS, Hipertenzija, Metabolički sindrom, Diabetes mellitus
SUMMARY
Introduction:Syndrome, obstructive sleep apnea (OSAS) occurs in approximately 5% to 15% of the population. Is associated with increased risk of cardiovascular disease and metabolic syndrome. The gold standard for diagnosis OSAS is polysomnography. Most OSAS adverse effect on the cardiovascular system is reversible with treatment.
Aim: The aim is to assess the presence of cardiovascular disease and metabolic syndrome in patients with a OSAS and correlation with the severity of sleep apnea frequency of comorbidity.
Material and methods: Retrospective study was conducted at the Clinic for lung disease UCC Tuzla in the period from 01 January to 30 June 2012. Patients were performed laboratory tests, blood pressure monitoring, ECG, BMI, Epworth sleepiness scale, and polysomnography.
According to the results of polysomnography, patients were divided into three subgroups according to the severity of the OSAS: mild (AHI 5-15), moderate (AHI 15-30) and severe (AHI> 30).
Results:This trial included 49 patients: 40 males (81.6%) and nine women (18.4%). The highest prevalence was 25 (51%) aged 50-59 years. With mild disorder OSAS was 8 (16.3%) with a moderate 29 (59.2%) and severe OSAS 12 (24.5%). In 25 (51%) was observed with hypertension, in 10 (20%), diabetes mellitus, 19 (38.8%), dyslipidemia in 22 (44.9%) patients of metabolic syndrome.
Conclusions:We have proven connection between the stages and the presence of comorbid OSAS and concluded that the disease should be considered in all obese patients who snore in their sleep, sleepy during the day, having one of the mentioned cardiovascular and metabolic diseases. Early diagnosis and treatment will significantly reduce cardiovascular morbidity and mortality.
Keywords: OSAS, Hypertension, Metabolic Syndrome, Diabetes Mel.
UVOD
Sindrom obstruktivne apneja za vrijeme spavanja (OSAS) je često medicinsko stanje koje se javlja u otprilike 5% do 15% stanovništva. Najčešće je poremećaj spavanja karakteriziran ponavljajućim epizodama suženja ili kolapsa gornjeg dijela disajnog puta za vrijeme spavanja, unatoč postojećim naporima disanja, uz postojanje noćno-dnevnih tegoba. Klinički gledano ponavljajuće sleep apnea dovode do rascjepkanosti (defragmentiran) sna, akutnog poremećaja gasova u krvi (hipoksije, hiperkapnije), udara simpatičke aktivacije što za posljedicu ima prekomjernu dnevnu pospanost ili kardiovaskularne komplikacije što dovodi po povećanja morbiditeta i mortaliteta. Najčešći klinički učinci na kardiovaskularni sistem su u vidu: hipertenzije, ateroskleroze, koronarne arterijske boleste, dekompenzacije srca, aritmija, srčanog udara, iznenadne smrti i plućne hipertenzije / Cor pulmonale. Zlatni standard za dijagnozu OSAS-a je polisomnografija, a njegova težina se mjeri sa Apnea – hipopnea indeksom (AHI). OSAS kao i dodatni komorbiditeti značajno usložnjavaju i proces zdravstvene njege.
CILJ RADA
Svrha ovog istraživanja bila je procijeniti zastupljenost kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma kod pacijenata sa obstruktivnom sleep apneom te korelirati stepen težine sleep apnee sa učestalošću komorbiditeta.
MATERIJAL I METODE
Provedeno je retrospektivno istraživanje medicinske dokumentacije (historija bolesti i sestrinska dokumentacija) pacijenata sa OSAS-om u Klinici za plućne bolesti UKC-a Tuzla u periodu od 01. januara do 30. juna 2012. godine.
Pacijenti su ranije klinički obrađeni ( laboratorijske pretrage, monitoring krvnog pritiska, EKG, BMI, Epworth skala pospanosti, obim struka i vrata) i urađena je kompletna osmosatna noćna polisomnografija.
Na osnovu rezultata polisomnografije, pacijenti su podijeljeni u tri podskupine prema težini OSAS-a: blagi (AHI 5-15), umjereni (AHI 15-30) i teški (AHI> 30).
Izvršena je korelacija stepena težine u odnosu na BMI, hipertenziju, dislipidemiju, diabetes melitus i metabolički sindrom.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Analizom je obuhvaćeno 49 opserviranih pacijenata sa postavljenom dijagnozom OSAS-a.
Grafikon 1. Distribucija ispitanika prema životnoj dobi
Analizirano je ukupno 49 (100%) pacijenata od toga 40 (81,6%) muškaraca i 9 (18,4%) žena. Najveća zastupljenost oba pola je bila u životnoj dobi od 50-59 god.
Grafikon 2. Distribucija ispitanika prema
spolu i stepenu OSAS
Najveća zastupljenost oba pola bila je u umjereno teškom stepenu AH indexa 15-30 i to kod 25 (51%) muškaraca i 4 (8%) žena.
Grafikon 3. Distribucija ispitanika prema BMI i stepenu OSAS
BMI je u direktnoj korelaciji sa stepenom težine OSAS-a i to BMI 25-30 najviše je zastupljen u umjereno teškom stepenu AH indexa 15-30 i to kod 29 (59%) ispitanika a BMI preko 30 najviše je zastupljen u teškom stepenu OSAS-a AHI >30 kod 12 (24%) ispitanika.
Grafikon 4. Distribucija ispitanika prema komorbiditetu i stepenu OSAS
Od svih ispitanika 25 (51%) imalo je hipertenziju, 22 (45%) imalo je metabolički sindrom, 19 (39%) imalo neki oblik dislipidemije i 10 (20%) imalo je diabetes melitus. Sve pomenute bolesti su proporcionalno raspoređene prema stepenu težine OSAS-a što potvrđuje pozitivnu korelaciju pomenutih bolesti sa stepenom OSAS-a.
DISKUSIJA
Većina štetnog učinka OSAS-a na kardiovaskularni sistem je reverzibilno uz liječenje. Tretman OSAS-a se sastoji u korekciji pretilosti (dijeta i promjena ponašanja), položajna terapija (izbjegavanje supinacionog položaja pri spavanju), upotreba CPAP ili BiPAP uređaja, oralni aplikatori, operacije mekih tkiva, skeletne operacije i traheotomija.
Zlatni standard za liječenje je upotreba CPAP uređaja koji omogućavaju kontinuiran pozitivan pritisak u gornjim disajnim putevima za vrijeme spavanja.
Kroz proces zdravstvene njega najčešći problemi (sestrinske dijagnoze) su:
neupućenost i nesarađivanje pacijenata,
smanjeno podnošenje napora,
visoki rizik za pad,
umor u vezi sa osnovnom bolešću i
anksioznost u vezi sa umorom.
Najčešče sestrinske intervencije bile su:
Održavanje prohodnosti disajnih puteva, osiguranje adekvatne ventilacije i oksigenacije za vrijeme spavanja
Monitoring pacijenta ( izgled, cijanoza )
Procjena respiratornog statusa (disanje, zvukovi, ravnomjernost ekspanzije grudnog koša)
Procjena i uočavanje promjene mentalnog statusa i porast anksioznosti
Kontrola acidobaznog statusa
Povećanje samopouzdanja i osjećaja dobrog stanja
U procesu zdravstve njege važnu ulogu imaju i sestrinske edukacije od kojih su najvažnije:
Edukacija pacijenta o etiologiji, simptomima i komplikacijama OSAS
Edukacija pacijenta o primjeni CPAP-a ili drugih uređaja i održavanju aparata u kućnim uvjetima
Promjene životnog stila,
Izbjegavanje alkohola i lijekova za spavanje,
Savjet o redukciji tjelesne težine kod adipoznih osoba,
Savjet za povećanje tjelesne aktivnosti (šetnje)
Savjet za položaj spavanja na boku,
Prestanak pušenja
ZAKLJUČCI
Opstruktivni sleep apnea sindrom NIJE kardiovaskularna bolest. To je najčešći oblik poremećaja disanja za vrijeme spavanja sa kardiovaskularnim posljedicama. Na nju bi trebalo misliti kod svih adipoznih bolesnika, koji hrču u snu, preko dana su pospani, a koji imaju jednu od nabrojanih kardiovaskularnih bolesti. Samo rano uočavanje simptoma, dijagnostikovanje, promjenama stila života i poboljšanje kvaliteta sna terapijskim metodama, moći će značajno smanjiti kardiovaskularni morbiditet i mortalitet.
LITERATURA
Kopitović I., Respiratorni poremećaji tokom spavanja, Univerzitet u Novom Sadu Medicinski Fakultet, monografija:92, Novi Sad, 2011
Jamie C.M. Lam, S.K. Sharma & Bing Lam, Obstructive sleep apnoea: Definitions, epidemiology & natural history, Indian J Med Res 131, February 2010, pp 165-170
James P., Virend S., Obstructive Sleep Apnea and Cardiovascular Disease, Mayo Clin Proc. August 2004;79(8):1036-1046
Đogaš Z., i sur. Poremećaji disanja tijekom spavanja, Liječ Vjesn 2008;130:69–77
Bernardo S. Et all. Cardiovascular Consequences of Sleep Apnea, Clin Chest Med 31 (2010) 203–220
Fusetti M., Cardiovascular and metabolic comorbidities in patients with obstructive sleep apnoea syndrome, ACTA otorhinolaryngologica ita lica 2012;32:320-325
Polić S., Kardiovaskularne bolesti i opstrukcijska apneja u snu, Kardio list, 2009;4(3):14