Model mjera sekundarne prevencije kod kardiovaskularnih oboljenja

SAŽETAK

Uvod: Prema podacima SZO, kardiovaskularne bolesti ostaju najčešći uzrok smrtnih slučajeva širom svijeta. Mada su tokom zadnje dvije decenije stope kardiovaskularnog mortaliteta opale u mnogim razvijenim zemljama, one su porasle zapanjujućom brzinom u zemljama sa niskim i srednjim nivoom prihoda.Pojam sekundarna prevencija odnosi se na sveukupnost mjera i načina liječenja koji se poduzimaju da se spriječi pojava kardiovaskularnih događaja u bolesnika koji već od ranije imaju dokazanu kardiovaskularnu bolest (koronarnu bolest, preživjeli su infarkt miokarda, imaju dokazane arterosklerotičke promjene perifernih arterija i sl.).
Sekundarna prevencija usmjerena je ka reduciranju broja utvrđenih slučajeva poremećaja zdravlja ili bolesti u stanovništvu (prevalencija) putem ranog otkrivanja bolesti u fazi kada se na ishod zdravlja može djelovati korištenjem tehnika nadzora faktora rizika i otkrivanje neprepoznatljivih poremećaja zdravlja u predsimptomskoj fazi bolesti.
Ciljevi istraživanja: 1. Ispitati znanje, stav i praksu pacijenata sa kardivaskularnim oboljenjima o kardiovaskularnim oboljenjima, 2. Izraditi model mjera sekundarne prevencije kardiovaskularnih oboljenja sa aspekta sestrinstva
Materijal i metode istraživanja: U radu će se koristiti podaci prikupljeni anketiranjem 100 hospitaliziranih pacijenata (50 žena različite životne dobi i 50 muškaraca različite životne dobi) na osnovu upitnika za ocjenu znanja, stavova i prakse u odnosu na kardiovaskularne bolesti. U retrospektivnoj studiji analizirat će se svi dobijeni odgovori iz upitnika za ocjenu znanja, stavova i prakse u odnosu na kardiovaskularne bolesti.
Anketnim istraživanjem biće ocjenjeno znanje, stav i praksa pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, a anketom će biti obuhvaćen podjednak broj muškaraca i žena različitih starosnih dobi.
Rezultati istraživanja: muškarci podložniji oboljevanju između 55 i 64 godine, a žene preko 65 godina; Kada su prehrambene navike u pitanju čak 63% ispitanika preskače jedan ili više obroka u toku dana, a 54% njih ima prvi obrok između 7 i 9 h i većinom su to porodični, radno aktivni ljudi i poljoprivrednici. Većina pacijenata zadnji obrok konzumira poslije 19h, a sve prethodno nas dovodi do zaključka da većina ispitanika ima nezdrave prehrambene navike.
Od ukupnog broja ispitanika, 81% žena i 70% muškaraca ne puši, iako je znatan broj njih nekada bilo ovisan o duvanu.
Zaključci: Strategija za čitavo stanovništvo bi trebala biti prestanak pušenja, povećanje tjelesne aktivnosti i zdrava prehrana. U mjerama bi trebalo istaći potrebu informisanja, educiranja i potsticanja stanovništva na prihvatanje zdravijeg načina života i mijenjanje štetnih navika za zdravlje. Razviti savjetovališta za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih oboljenja.

Ključne riječi: kardiovaskularne bolesti, sekundarna prevencija, stilovi života, strategije prevencije.

Nastavi čitati Model mjera sekundarne prevencije kod kardiovaskularnih oboljenja

Specijalni testovi u procjeni cervikalnog i lumbalnog bolnog sindroma

SAŽETAK

Bol je glavni simptom cervikalnog i lumbalnog bolnog sindroma. Bol u vratu i leđima ima uticaj na fizičku i psihičku funkciju i može se negativno odraziti na obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti u smislu ograničenja funkcionalne pokretljivosti, što utiče na kvalitetu života i dovodi do onesposobljenja. Za kvantifikaciju onesposobljenja koriste se specijalni testovi. Ovi testovi su struktuirani upitnici, sa određenim kriterijima za interpretaciju rezultata. Služe za početnu evaluaciju onesposobljenja pacijenta, kao i evaluaciju rezultata terapije. Specijalni testovi u upotrebi moraju ispunjavati određene kriterije. Osnovni kriteriji su pouzdanost, validnost, osjetljivost i konzistentnost. Za procjenu cervikalnog bolnog sindroma najčešće se koriste specijalni dijagnostički testovi indeks cervikalnog onesposobljenja (Cervical Spine Score – CSS) i Northwick Park test za bol u vratu (The Northwick Park Neck Pain Questionnaire – NPQ). Za procjenu lumbalnog bolnog sindroma najviše se koriste Oswestry indeks onesposobljenja (The Oswestry Disability Index – ODI) i Roland-Morris upitnik (The Roland-Morris Disability Questionnaire – RMDQ). Cilj rada je evaluacija tačnosti, pouzdanosti i dijagnostičkog značaja specijalnih testova koji se koriste u procjeni cervikalnog i lumbalnog bolnog sindroma.

Specijalni testovi imaju veliku vrijednost u postavljanju kliničke dijagnoze i evaluacije tretmana. Lako se izvode, nemaju dodatne troškove poput drugih dijagnostičkih metoda i daju objektivnu ocjenu stanja pacijenta.

Ključne riječi: specijalni testovi, bol u vratu, bol u leđima.

Nastavi čitati Specijalni testovi u procjeni cervikalnog i lumbalnog bolnog sindroma

Analiza periodičnih pregleda pacijenata oboljelih od šećerne bolesti u savjetovalištu Doma zdravlja Travnik

SAŽETAK

Šećerna bolest – dijabetes mellitus je stanje povišene koncentracije glukoze u krvi odnosno hronične hiperglikemije. Dijabetes mellitus je metabolički poremećaj i jedna od najčešćih endokrinoloških bolesti savremenog načina života za koji se uglavnom vežu i najkznačajniji riziko-faktori.Razrada osnovnih karakteristika šećerne bolesti u ovom radu obuhvata raspravu o analizi periodičnih pregleda lica oboljelih od dijabetesa, pojmu šećerne bolesti – dijabetes te o tome šta je svrha i cilj analize pregleda i ulozi savjetovališta u Domu zdravlja Travnik.Savjetovalište kao institucija je važno zbog same sigurnosti koje pruža dijabetičarima, jer su im tu dostupne sve informacije vezane za njihovu bolest kao i edukacija o korištenju insulina, stalni nadzor šećera u krvi i mokraći, mogućnost spriječavanja nastanka komplikacija redovnim kontrolama, te savjeti o higijensko dijetetskom režimu.Analiza periodičnih pregleda lica oboljelih od šećerne bolesti u savjetovalištu Doma zdravlja Travnik jasno ukazuje na potrebu sagledavanja aktivnosti svih aktera kao i relevantnih procesa u konteksu postojanja jedinstvenog sistema (modela) pružanja medisinskih usluga oboljelima od dijabetesa.
Ovaj sistem (model) obuhvata mjesto i ulogu Ministarstva zdravstva, Zavoda za zdravstveno osiguranje, Zavoda za javno zdravstvo, Domove zdravlja, zdravstvene radnike i same pacijente.

Ključne riječi: dijabetes mellitus, riziko faktori, savjetovalište.

Nastavi čitati Analiza periodičnih pregleda pacijenata oboljelih od šećerne bolesti u savjetovalištu Doma zdravlja Travnik

Sigurnost pacijenta u operacionoj sali iz perspektive anestetičara

SAŽETAK

Sigurnost pacijenta u operacionoj sali,kao i cijeli njegov boravak u zdravstvenoj ustanovi, mora biti jedan od najvažnijih,a u širem smislu i najvažniji zadatak anestetičara.
Primum non nocere!Najprije ne naškoditi-stara je latinska izreka koja bi trebala uvijek biti na umu medicinskom osoblju,pa tako i anestetičaru.
Kako je to pravilo važilo u dalekoj prošlosti, tako je i u savremenoj medicini neophodno posvetiti punu pažnju pacijentu kao kompletnoj ličnosti i svesti na minimum sve moguće rizike koji bi dodatno,osim osnovne bolesti ili stanja,mogli ugroziti zdravlje, pa i život pacijenta.
Ovu tvrdnju osnažuje činjenica da je SZO/WHO 2009.g. ustanovila devet ciljeva za bezbijednost pacijenta. Rizik po pacijenta u operacionoj sali, ukoliko nisu ispoštovani protokoli,praktično predstavlja kompletno okruženje, što podrazumijeva sam operacioni trakt u smislu postojanja uslova za aseptičan rad(“čisto“ okruženje), ispravna aparatura i oprema, adekvatan i upotrebljiv materijal za rad, te najvažniji faktor-medicinsko osoblje, u našem slučaju-anestetičar.
Ukoliko imamo dobro obrazovanog, educiranog i odgovornog anestetičara u operacionoj sali, on će se potruditi da čitavo okruženje podredi sigurnosti pacijenta, a mogućnost incidenta ili pogreške u svome radu svede na najmanju moguću mjeru.
Neophodni su određeni postupci i radnje koji doprinose sigurnosti a mogu se podijeliti u tri faze: preoperativna faza, operativna faza i postoperativna faza.
Timski rad neophodan je preduslov za uspjeh operativnog tretmana,ali su odgovornosti medicinskog osoblja podijeljene i individualne-svako je odgovoran za svoj dio posla,kako moralno tako i pravno.
Postojanje protokola za sigurnost pacijenta u opreacionoj sali predstavlja sredstvo zaštite i pacijenta, ali i anestetičara. Da li ih imamo?

Ključne riječi: sigurnost pacijenta, edukacija, sigurno okruženje, protokoli, odgovornost.

Nastavi čitati Sigurnost pacijenta u operacionoj sali iz perspektive anestetičara