Forme obrazovanja u službi poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge

Sažetak

Zaposlenici u zdravstvu kontinuirano učestvuju u svim formama obrazovanja, sa svrhom da stečena znanja upotrijebe u procesu poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge. Primjena formi obrazovanja je u zdravstvenoj ustanovi prisutna kod svih učesnika zdravstvenog procesa kako medicinskih profesionalaca, nemedicinskih profesionalaca, pacijenata, tako i poslovnih suradnika. Lociranjem učesnika u procesima obrazovanja, kao i korišćenje potencijala kojima ovi zaposlenici razpolažu, te odabir legislativnog okvira koji pobliže određuje stalno, kontinuirano obrazovanje zaposlenih u zdravstvu, jeste okvir razmatranja ovoga rada.

Ključne riječi: obrazovanje, kvaliteta, zdravstvena usluga

Nastavi čitati Forme obrazovanja u službi poboljšanja kvalitete zdravstvene usluge

Suosjećanje i razumjevanje pacijenta – bioetičke dileme

Sažetak

Generalno identitet zdravstvenog radnika definisan je u relaciji sa bolesnikom kroz pomoć i podršku.
U stanju bolesti pacijenti ispoljavaju strah, napetost, nestrpljenje, patnju, izgubljenost, te zdravstveni radnici neminovno moraju da se nose sa psihološkim stanjima svojih pacijenata. U toku profesionalne selekcije i školovanja postavlja se etička dilema vezana za osobnost zdravstvenog radnika, da bi u stanju “bolesničke krize” bio ljekovit za pacijenta odnosno, da svojim ponašanjem nikako ne pojača stanje psihološkog bola i straha. Bolest kod većine pacijenata razvije visoku osjetljivost, osjećaj ugroženosti koji otvara mnogo pitanja na koje mogu dati samo profesionalci u zdravstvu. Ovakva kontaminacija snažnim
osjećanjima kod svakog pacijenta će razviti prostor za intervencije psihološkog tipa koje treba da posjeduje zdravstveni radnik. Svakodnevno umirivanje pacijenata, ulijevanje povjerenja u profesionalizam zdravstvenih usluga, empatisanje sa emocijama pacijenata su zahtijevni zadaci koji bi zdravstveni radnici trebali da obavljaju za svakog pacijenta.
Dugoročno posmatrano postavlja se etička dilema, da li i koliko zdravstveni radnik ima psihofizičkog kapaciteta da kontrolira psihološke krize “stanja bolesti”. Odnosno, etička dilema je koliko se smije u jednom profesionalnom zdravstvenom servisu izložiti zdravstveni radnik kontaminaciji “bolesničkog stanja”, ako prihvatimo da su hospitalizacije i suočavanja sa bolestima i smrću neki od najtraumatičnijih doživljaja i događaja u životu pojedinca i porodice. Etička dilema pokriva pitanje interesa zdravlja uposlenika i kvaliteta usluga jer u samom zdravstvenom servisu nema servisa koji brine o dekontaminaciji psihološkim stanjima zdravstvenih radnika. Poseban etički problem se nameće u situacijama kada je evidentano da zdravstveni rednik nema osobine empatije za stanje bolesnika i njegove porodice i ponekad u svom “profesionalizmu” napravi dodatne povrede koje će kod pacijenta i kod zdravstvenog radnika prouzrokovati određene probleme

Nastavi čitati Suosjećanje i razumjevanje pacijenta – bioetičke dileme

Iskustva nakon uvođenja porođaja u vodi na ginekološko-akušerskom odjelu Opće bolnice „Prim. Dr Abdulah Nakaš“

Sažetak

UVOD: Poznato je da zdrava porodilja, adekvatno educirana o mehanizmu porođaja može, uz preporuku ordinirajućeg ginekologa, izabrati porođaj u vodi. Prednosti porođaja u vodi su poznate, a ističe se kraće trajanje porođaja, manja bolnost, te manja traumatičnost za novorođenčad.
Imajući u vidu trend porasta operativno završenih poroda tragamo za načinom da se pacijentici ponude tzv. alternativne metode kao sto je porod u kadi, na stočicu,upotreba lopte i sl. Pošto je naša institucija od 200 godine Baby Friendly Hospital, stvorili smo uslove i za pomenute porode, te analizirali parametre kao sto su: Trajanje I porođajnog doba; Broj učinjenih epiziotomija; Apgar score novorođenčadi; praćenje komplikacija u III porođajnom dobu.
CILJEVI OVOG RADA: Smatrali smo da uvođenjem alternativnih metoda porođaja kompletiramo misiju prijatelja majki i njihove novorođenčadi, te smo od 2008. godine (august) otvorili i rađaonu sa kadom za porođaje, a od 2010. godine (januar) uveli i porođaje na stočiću. U tom smislu smo napravili, na uzorku od 60 porodilja.
REZULTATI: Rezultati ukazuju da je 75% porodilja bilo bez učinjene epiziotomije. Apgar score – bio je kod 81,8% 9/10, a 8 Apgar 15,2%, a Apgar 4 3%. Rezultati ankete ukazuju da je porod u vodi 100% opravdao očekivanja pacijentica, da su izuzetno zadovoljne prisustvom i stručnom pomoći primalje,kvalietni nadzor poroda,doprinjeli da porod u vodi bude zaista jedinstven,ugodan i nezaboravan trenutak. Prisustvo supruga prilikom poroda u vodi se takođe pokazalo kao korisno iskustvo.
DISKUSIJA: Prikazali smo podatke relativno malog broja porodilja, te uzorak nije statistički značajan, ali iskustva koja iznosimo su nam ohrabrenje da idemo dalje i da razmijenimo iskustava sa kolegicama iz centara gdje je broj ovih porođaja daleko veći.
ZAKLJUČAK: U poređenju sa kontrolnom skupinom u kojoj su žene sa tzv. „klasičnim“ porođajem imali smo statistički značajnu razliku u smislu trajanja I porođajnog doba, te zadovoljstvo pacijentica. Nismo imali niti jednu postpartalnu komplikaciju kod pacijentica i novorođenčadi porođenih u vodi.

Ključne riječi: porođaj u vodi, Apgar score, porođajna doba, epiziotomija

Nastavi čitati Iskustva nakon uvođenja porođaja u vodi na ginekološko-akušerskom odjelu Opće bolnice „Prim. Dr Abdulah Nakaš“

Zdravstvena njega i prikaz broja oboljelih od akutnog infarkta miokarda u RMC-u “dr. Safet Mujić“ Mostar za period 2007. – 2010. g.

Sažetak

Uvod: Do akutnog infarkta miokarda (AIM) dolazi zbog naglog smanjenja protoka krvi kroz koronarne arterije. Te arterije snabdjevaju srčani mišić krvlju i kada dođe do naglog smanjenja opskrbe, odnosno kada dođe do prestanka protoka krvi, jedan dio srčanog mišića odumire i to nazivamo infarkt miokarda.
Prikazali smo način kako zbrinuti pacijenta s akutnim infarktom miokarda, pristup samom pacijentu, te ulogu sestre u rehabilitaciji pacijenta nakon preboljenog infarkta miokarda. U intenzivnoj njezi službe za interne bolesti RMC-a ,,Dr. Safet Mujić“ Mostar, proveli smo istraživanje koliko je rehabilitovano pacijenata koji su oboljeli od akutnog infarkta miokarda.
Cilj rada: 1.Upozorititi da infarkt miokarda ima visoku zastupljenost u kardiovaskularnim oboljenjima; 2. Prikazati važnost zdravstvene njege kod oboljelih od AIM, te koja je uloga medicinske sestre-teh; 3. Prikazati broj oboljelih od AIM za vremenski period 01.01.2007-31.12.2010.g; 4. Prikazati broj oboljelih u odnosu na dobnu i polnu strukturu.
Rezultati: U periodu 01.01.2007.-31.12.2010. god. u intenzinoj njezi liječeno je 1040 pacijenata oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Oboljelih od akutnog infarkta miokarda za taj perod bilo je 319 pacijenata. Gledano posebno za svaku godinu rezultati su: – U 2007. god. od ukupno 267 pacijenata koji su prosli liječenje u intenzivnoj njezi, njih 80 je oboljelih od AIM (29.9%); -U 2008. god. od 220 pacijenata 89 oboljelih (40.4%). ; – U 2009. god. od 258 pacijenata 88 oboljelih (34.1%). –U 2010.god. od 295 pacijenata, 62 su oboljela (21%). Muškarci znatno više oboljevaju od žena. Najčesća godišta koja oboljevaju su od 1930.g. do 1939. g.
Zaključak: Na početku našeg rada opisali smo definiciju AIM, te koji su to faktori rizika. Prikazali smo koliko je bitna uloga medicinske sestre u liječenju. U studiji istraživanja saznali smo da je infarkt miokarda i dalje visoko zastupljen u kadiovaskularnim oboljenjima i da treba u budučnosti voditi brigu o prevenciji koja je jako bitna.

Ključne riječi: infarkt miokarda, zdravstvena njega, uloga sestre, rehabilitacija

Nastavi čitati Zdravstvena njega i prikaz broja oboljelih od akutnog infarkta miokarda u RMC-u “dr. Safet Mujić“ Mostar za period 2007. – 2010. g.