Kvalitet života pacijentica oboljelih od karcinoma dojke

Sažetak

UVOD: Karcinom dojke je najčešća neoplazija kod žena. Kvaliteta života žena nakon tretmana karcinoma dojke predstavlja sveobuhvatno zadovoljstvo i nezadovoljstvo vlastitim životom, kvaliteta života odnosi se na lično blagostanje i životno zadovoljstvo, uključujući mentalno i fizičko zdravlje.

CILJ: Cilj ovog istraživcanja je odrediti stepen kvalitete života kod mastektomiranih bolesnica koje su završile specifični onkološki tretman u odnosu na zdrave ispitanice (kontrolna grupa).

METODE: Prospektivna studija provedena je na Klinici za grandularnu i onkološku hirurgiju Univerzitetsko Kliničkog centra u Sarajevu.Studijom je obuhvaćeno 100 mastektomiranih bolesnica koje su se liječile na klinici i 100 zdravih ispitanica(kontrolna grupa).Za procjenu kvalitete života korišten je Evropski anketni upitnik SF-36.Za statističku analizu dobivenih podataka korišten je programski paket SPSS for Windows (verzija 19.0, SPSS Inc, Chicago, Illinois, SAD) i Microsoft Excell (verzija 11. Microsoft Corporation, Redmond, WA, SAD).

REZULTATI:Rezultati istraživanja pokazuju da je skor kvalitete života veoma nizak kod oboljelih ispitanica u odnosu na zdrave ispitanice (kontrolnu grupu); na skali općeg zdravlja oboljele ispitanice imaju 50(35-70) bodova u odnosu na kontrolnu grupu ispitanica 90(75-90) bodova; na skali tjelesnog funkcionisanja 65(38,7-76,25) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 95(85-100) bodova; na skali bola 22,5(0,0-55,0) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 77,5(77,5-100) bodova; na skali ogranićenja zbog fizičkog zdravlja 43,75(25-56,25)bodova u odnosu na kontrolnu grupu 75(75-100) bodova; na skali energije/umora imaju vrijednosti 25(12,5-56,25) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 87,5(75-100) bodova; na skali ograničenja zbog emocionalnih problema imaju vrijednosti 25(0-52,5) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 75(62,5-100) bodova; na skali socijalnog funkcionisanja imaju vrijednosti 25(0-52,5) bodova u odnosu na kontrolnu grupu koje u prosjeku iznose 75(62,5-100) bodova; na skali emocionalnog blagostanja imaju vrijednosti 35(25-57,5) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 70(65-80) bodova; na skali fizičkog zdravlja imaju prosjek 45(28,75-59) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 84,69(73,13-97,5)bodova; na skali mentalnog zdravlja imaju prosjek 29,69(12,19-59,38) bodova u odnosu na kontrolnu grupu 77,19(67,81-95,0) bodova.

ZAKLJUČAK:Izmjenjeni tjelesni izgled žene zbog tretmana karcinoma dojke je izvor psihosocijalnih problema i dovodi do pogoršanja općeg mentalnog zdravlja te utiče na kvalitetu života.

KLJUČNE RIJEČI: kvaliteta života, karcinom dojke,mastektomija Nastavi čitati Kvalitet života pacijentica oboljelih od karcinoma dojke

Kvalitet života oboljelih od bronhijalne astme

Sažetak

Kvalitet života predstavlja funkcionalni efekat bolesti i posljedične terapije na bolesnika, onako kako to sam bolesnik zapaža. Postoje četiri velike oblasti koje doprinose sveukupnom kvalitetu života ljudi: fizička i radna sposobnost, psihološki status, socijalni kontakt. Bronhijalna astma je hronično inflamatorno oboljenje koje značajno utiče na kvalitet života oboljelih. Manifestuje se otežanim disanjem, pištanjem u prsima, stezanjem u grudima i kašljem jer su disajni putevi suženi, otečeni i upaljeni. HOPB (engl. COPD: Chronic Obstructive Pulmonary Desease) je multikomponentna bolest koja se sastoji od hroničnog bronhitisa i emfizema (objedinjuje dijagnozu hroničnog bronhitisa i emfizema), a da pri tom ne moraju nužno biti prisutna oba stanja.

CILJEVI ISTRAŽIVANJA: utvrditi kvalitet života oboljelih od bronhijalne astme i HOPB-a; utvrditi razliku kvaliteta života oboljelih od bronhijalne astme i HOPB-a, prema polu i životnom dobu. Nulta hipoteza: Ne postoji statistički značajna razlika kvaliteta života pacijenata s bronhijalnom astmom i pacijenata s HOPB.

RADNA HIPOTEZA: Postoji statistički značajna razlika kvaliteta života pacijenata s bronhijalnom astmom i pacijenata s HOPB.

MATERIJAL I METODE: Studija je retrospektivno – prospektivna i kontrolna. Dijagnoza je postavljena standardnim dijagnostičkim metodama u ranijem periodu. Istraživanje je obavljeno u UKC u Sarajevu, u Pulmološkom savjetovalištu klinike za plućne bolesti i TBC „Podhrastovi”. Istraživanje je trajalo 6 mjeseci (01.01.2014. – 01.07.2014.). Testnu grupu čine pacijenti s bronhijalnom astmom, a kontrolnu grupu pacijenti s HOPB-om. Korištena su dva instrumenta istraživanja: Skala zadovoljstva životom i Upitnik sopstvene izrade i izvršen je uvid u bolesničke kartone.

Pri statističkoj obradi podataka korišten je t-test, korišteni su podaci za 2 različita oboljenja i statistički poređeni u apsolutnoj, relativnoj, centralnoj i modalnoj vrijednosti.

Korišten je χ2 test s kojim su utvrđena odstupanja ili dobivene – opažene frekvencije (fo) od teoretskih ili očekivanih frekvencija uz određene hipoteze (ft). Kod ovog testa tražimo postoji li povezanost između dvije varijable i on pokazuje vjerovatnost povezanosti.

DISKUSIJA I ZAKLJUČCI: Utvrđeno je da nema razlike u kvalitetu života oboljelih od bronhijalne astme i HOPB-a jer je P> od 0.05.

Utvrđeno je da nema razlike u kvalitetu života oboljelih od bronhijalne astme i HOPB-a, prema, polu P=0,22 i životnoj dobi P=8,3.

Oboljeli su veoma zadovoljni načinom života i odlično se nose s bolešću, te su dokazali da je potrebno prihvatiti realnost i biti maksimalno istrajan jer je takav vid oboljenja dio života osoba oboljelih od istih.

KLJUČNE RIJEČI: kvalitet života, astma, HOPB Nastavi čitati Kvalitet života oboljelih od bronhijalne astme

Prisustvo depresije kod pacijenata sa multiplom sklerozom procijenjeno Beck-ovom skalom

Sažetak

UVOD: Multipla skleroza (MS) je hronična, autoimuna bolest, nejasne etiologije, klinički nepredvidljivog toka. Depresija je najčešći psihijatrijski poremećaj koji se susreće u bolesnika s multiplom sklerozom sa prevalencom od približno 50%. Imunomodulatorna terapija pokazuje blagotvoran učinak na tok MS, ali pojedini imunomodulatori mogu signifikantno dovesti do veće pojavnosti komorbidno prisutne depresije. Upravo zbog toga je značajno istražiti ovaj odnos, te u terapiji odabrati imunomodulatorni lijek koji će u najmanjoj mjeri dovesti do razvoja depresije.

HIPOTEZA: Depresivni poremećaji su često komorbiditetno prisutni uz MS, značajno češće kod žena i pacijenata na imunomodulatornoj terapiji.

Ciljevi rada: Evaluirati prisustvo depresivnih poremećaja kod pacijenata sa MS, ovisno o spolu i dobu oboljelih, ispitati komorbiditet depresivnog poremećaja ovisno o terapiji: Betaferon® ,Enkorten® naspram kontrolne grupe i utvrditi prisustvo suicidalnih nakana kod oboljelih od MS u odnosu na spol i vrstu terapije.

ISPITANICI I METODE: Ispitivanje je rađeno na Neurološkoj klinici KCUS-a. Ispitivanjem je obuhvaćeno 90 pacijenata sa dijagnozom MS, od toga je 30 ispitanika bilo na terapiji sa Betaferonom®, 30 pacijenata je obrađeno u sklopu kliničke studije rađene na Enkortenu® 2006. godine na KUC u Sarajevu i 30 pacijenata bez imunomodulirajuće terapije. Prilikom uzimanja podataka korišten je Beckov upitnik za ispitivanje prisustva depresije (BDI).

REZULTATI: Na osnovu našeg istraživanja, utvrdili smo da su žene značajno češće oboljevale od MS (2:1) u odnosu na muškarce, ispitanici su bili dominatno srednje životne dobi sa prosjekom starosti od 42,16 godina i SD=8,3 kod Enkortena® i 34,16 godina i SD=12,73 kod Betaferona® i 38,4 i SD= 11,8.

Na osnovu BDI skora imamo da je kod Betaferona® manji ukupni skor (10,83), međutim na osnovu BDI skale imamo da je na Betaferonu® više ispitanika patilo od nekog oblika depresivnog poremećaja, odnosno 19 (63,34%) ispitanika, za razliku od pacijenata na Enkortenu® gdje je bilo njih 13 (43,34%) i 12 (40%) u kontrolnoj grupi sa nekim oblikom depresivnog poremećaja. Treba naglasiti važnu činjenicu da je kod Betaferona® svega 3,33% ispitanika imalo tešku depresiju, za razliku od kontrolne skupine sa 10% i Enkortena® gdje je bilo 6,7% sa teškom depresijom . Kod sve tri grupe ispitanika imamo da su žene (kod Enkortena® 47,37% , kod Betaferona® 65% i u kontrolnoj skupini 37,4% više patile od depresije, nego ispitanici muškog spola.

Kod Enkortena® nije bilo ispitanika sa suicidalnim mislima za razliku od Betaferona® gdje je bilo 2 ispitanika i 4 ispitanika u kontrolnoj grupi, dok je jedan ispitanik imao ozbiljne suicidalne nakane.

ZAKLJUČCI: Naše ispitivanje je pokazalo da žene značajno češće oboljevale od multiple skleroze (2:1) u odnosu na muškarce, te da je depresija značajno prisutnija kod pacijenata sa MS koji su bili na terapiji Betaferonom®, u odnosu na pacijente koji su tretirani sa Enkortenom®. Češća je pojava depresije kod ženskog spola nezavisno od terapije. Rezultati naše studije pokazuju, da se Betaferon® mora koristiti sa oprezom zbog moguće pojave depresije i suicidalnog rizika. Suicidalni rizik je značajno češći kod pacijenata sa MS koji su na imunomodulatornoj terapiji, te je skriniranje depresije, edukacija pacijenata i članova obitelji, kao i provođenje objektivnih testova u domenu rada diplomirane medicinske sestre koja radi u Savjetovalištu za demijelinizirajuća oboljenja.

KLJUČNE RIJEČI: multipla skleroza, depresija, Beckova skala depresivnosti Nastavi čitati Prisustvo depresije kod pacijenata sa multiplom sklerozom procijenjeno Beck-ovom skalom

Dijagnostička efektivnost nuklearno – medicinskih tehnologija kod nodoznih promjena štitne žlijezde

Sažetak

UVOD: Nuklearna medicina kao pouzdana tehnologija nodoziteta štitne žlijezde, dobiva sve značajniju ulogu zahvaljujući novim mogućnostima softvera i hardvera. Nuklearno medicinski metodi su jednostavni, oni su neinvazivni, i najčešće nije potrebno ništa više od intravenskog ubrizgavanja radiofarmaka

CILJEVI ISTRAŽIVANJA: Procijeniti mogućnosti i limite dijagnostičke metode scintigrafije i ciljane punkcije u dijagnostici štitne žlijezde. Procijeniti važnost scintigrafske dijagnostike i ciljane punkcije u procjeni operabilnosti nodoznih promjena štitne žlijezde. Ispitati senzitivnost i specifičnost dijagnostičke procedure (u ovom slučaju scintigrafije), da prepozna maligni/benigni čvor. Odrediti projekcionu i prediktivnu vrijednost.

METODE RADA: Istraživanje je planirano kao desktiptivna studija presjeka u prošlom vremenu, bazirano na 10% slučajnom uzorku svih pacijenata primljenih u navedenom periodu. Istraživanjem su obuhvaćeni pacijenati Klinike za Nuklearnu medicine KCUS, sa sumnjom na nodoznu promjenu štitne žlijezde, u vremenskom period od 01.01.2010 godine do 31.12.2010 godine.

REZULTATI: Pregled ukupnog uzorka prema polu pokazuje da su više bile zastupljene žene (148 ili 87,6%) u odnosu na muškarce (21 ili 12,4%). Najveći broj pacijenata je bio upućen pod dg nodozna struma (151 ili 89,3%). Analiza senzitivnosti i sprecifičnosti scintigrafije (topli čvor, bez lezija/hladni čvor) prema rezultatima punkcije pokazuje da ista pokazuje vrlo visoku senzitivnost od 83,75% ali prosječnu specifičnost od 47,5%, te samim tim i nisku PPV od 53,33% ali i visoku NPV od 79,19% što u je kombinaciji dovodi u rang metode koja je dobra u detekciji stvarno negativnih promjena.

Analiza troškova ukoliko bi svim pacijentima kojima je urađena scintigrafija bila urađena i neselektivno punkcija (169) pokazuje da na ovaj način sa prethodnim scintigrafskim pregledom dolazimo do uštede sredstava u iznosu od 34 983KM ili 52,53%.

ZAKLJUČCI: U ovom istraživanju na osnovu dobivenih rezltata potvrđena je hipoteza. Svi postavljeni ciljevi u istraŽivanju su i ostvareni. IstraŽivanjem smo potvrdili da je veoma visoka dijagnostička efektivnost i efikasnost scintigrafije i ciljane punkcije štitne Žlijezde u diferenciranju nodoznih promjena štitne žlijezde.

KLJUČNE RIJEČI: ciljana punkcija štitne žlijezde, scintigrafija štitne žlijezde Nastavi čitati Dijagnostička efektivnost nuklearno – medicinskih tehnologija kod nodoznih promjena štitne žlijezde